Mrkva
Nezdrava?
Od nedavno se proširilo mišljenje da se mrkva sastoji samo od šećera i da za prehranu životinja nije podobna. Ovo mišljenje je previše pojednostavljeno i nadamo se ovdje malo prosvijetliti tu temu.
Sastav mrkve
Prosječni sadržaj 100g mrkve (naravno da se vrijednosti mijenjaju ovisno o tome gdje se mrkva uzgaja, vrsti mrkve i godišnjem dobu):
| Glavni sastojci: | |
| Voda 88,2gg | Bjelančevine 1,0 g |
| Masnoće 0,2 g | Ugljikohidrati 5,2 g |
| Balastne tvari 3,4 g | Minerali 0,9g |
| Vitamini: | |
| Vitamin A 1833 µg | Vitamin E 0,6 mg |
| Vitamin K 80 µg | Vitamin B1 70 µg |
| Vitamin B2 55 µg | Vitamin B3 580 µg |
| Vitamin B5 270 µg | Vitamin B6 95 µg |
| Vitamin B9 8 µg | Biotin 5µg |
| Vitamin C 7 µg | |
| Aminokiseline: | |
| Arginin 40 mg | Histidin 15 mg |
| Isoleucin 45 mg | Leucin 40 mg |
| Lysin 45 mg | Methionin 8 mg |
| Phenylalanin 30 mg | Threonin 35 g |
| Tryptophan 10 mg | Tyrosin 16 mg |
| Valin 40 mg | |
| Minerali: | |
| Natrij 60 mg | Kalium 290 mg |
| Magnezij 18 mg | Calcium 40 mg |
| Mangan 210 µg | Eisen 2 mg |
| Bakar 130 µg | Cink 640 µg |
| Fosfor 35 mg | Chlorid 60 mg |
| Fluorid 25 µg | Jodid 15 µg |
| Ugljikohidrati: | |
| Glukoza 1632 mg | Fruktoza 1,320 mg |
| Saharoza 1,680 mg | |
| Lipidi: | |
| Linol kiselina 105 mg | Linolen kiselina 10 mg |
| Ostalo: | |
| Jabučna kiselina 295 mg | Osalna kiselina 6 mg |
| Limunska kiselina 50 mg |
Sažetak
Svakako se prvo može uočiti visoki udio vode. Međutim, unos tekućine preko povrća je u svakom slučaju poželjan. Tekućina koja je vezana za ćelije se na taj način ravnomjerno unosi. Tekućina osigurava dobru izmjenu tvari i olakšava izbacivanje kalcija i otrovnih tvari iz organizma.
Kao slijedeće se može uočiti udio ugljikohidrata. Pojednostavljeno rečeno je to sadržaj šećera - ali šećer nije jednako šećer. Količina šećera u mrkvi se, kao što tabela gore pokazuje, sastoji od: fruktoze 1,320 mg, saharoze 1,680 mg i glukoze 1,632 mg.
Sa tim omjerima je šećer opet vrlo uravnotežen. Glukoza se u crijevima rano apsorbira i pruža životinjama energiju. Fruktoza se djelomično apsorbira, a saharoza tek dalje u crijevu. Stoga su mrkve za kuniće i zamorčiće upravo zimi vrlo dobri izvori energije jer pružaju šećer, koji je u svih živih bića "gorivo", za dulji period. Osim toga pruža mrkva i idealan omjer kalcija i fosfora, te različite vitamine i elemente u tragovima.
Kod svih vrsta životinja je mrkva idealan i zdrav izvor energije za životinje koje su pothranjene. Pretile životinje bi trebale dobivati mrkvu samo u malim porcijama, iako bi kod svih glodavaca i kunića, prije mrkve, prvo trebalo racionalizirati i reducirati orašaste plodove, sjemenke i hranu bogatu ugljikohidratima (gotovi miksevi)!
Usporedba
Uspoređena sa ostalim (najčešće deklariranim kao zdravim) vrstama povrća i začinskim biljkama, udio ugljikohidrata nije pretjerano visok - ili, da li ste znali da najomiljeniji maslačak ima između 6 i 9g, komorač ~8,2g i oregano ~8g, paprena metvica 5g ugljikohidrata? Jedva spominjan, ali naročito kvalitetan, pastrnjak, ima 11,3g ugljikohidrata.
A kako to izgleda sa često kao poslasticu preporučenom jabukom i prije svega svim proizvodima koji su načinjeni od jabuke?
Svježa jabuka bi trebala biti zaista smo rijetko poslastica, jer ona ima slijedeće sastojke:
fruktoza 5,738 g, saharoza 2,549 g, sorbit 0,514 g, glukoza 2,035 g.
Sušena ili peletirana ima slijedeće vrijednosti: fruktoza 30,762 g, saharoza 13,663 g, sorbit 2,755 g, glukoza 10,908 g i da se u tom obliku bolje ne daje ljubimcima, bi dosad trebalo biti svakome vlasniku već jasno :)
