Vitamin C
C-vitamin spada u topive vitamine koji se samo u malim količinama i za kratko vrijeme mogu pohraniti u organizmu.
Zamorčići, kao i ljudi, nemaju sposobnost sintetiziranja C-vitamina u organizmu, te mogu dobiti skorbut i ovisni su o svakodnevnom unosu C-vitamina kroz hranu.
Dnevna potrebna količina C-vitamina iznosi 10-20 mg/kg.
Višak C-vitamina se izbacuje preko bubrega.
Tek okoćeni zamorčići su dobili od majke, preko placente, malu zalihu C-vitamina. Za kratko vrijeme se ovaj vitamin C pohrani u jetri: traje samo koliko i prijelazno vrijeme dok mali zamorčići ne počnu sami uzimati potrebne količine C-vitamina preko zelene hrane. Ukoliko ga ne mogu unijeti u dovoljnim količinama, već nakon 2-3 tjedna nastupaju simptomi nedostatka C-vitamina.
Kod nestručnog hranjenja dolazi, naročito zimi, do poslijedica nedovoljnog unosa C-vitamina, pa i do smrti. Razlozi koji dovode do nedostatka C-vitamina su slijedeći:
- hranjenje gotovim mješavinama kojima je prošao rok čuvanja i koje su stoga izgubile deklarirane količine vitamina
- pelete koji su obogaćeni C-vitaminom zamorčići neće jesti
- nedovoljne količine zelenila i hranjenje zelenilom koje ima nisku količinu C-vitamina
- anoreksija uzrokovana anomalijama zubi, oboljenja probavnog trakta i t.d.
Skotne i bolesne životinje imaju generalno povišenu potrebu za C-vitaminom.
Kako bi izbjegli nedostatak vitamina, potrebno je paziti na pravilnu ishranu. Tako je najbolji izvor za zdravlje neophodnih vitamina i minerala svježa, zelena hrana.
Skotne ženkice imaju povišenu potrebu za C-vitaminom, kao i mlade životinje, te je kod njih izuzetno važno paziti na unos dovoljne količine tog vitamina.
Simptomi nedostatka C-Vitamina:
- oslabljen imunitet sa povišenim rizikom od prehlade i infekcija (ekcemi oko ustiju, cheilitis)
- tjelesna slabost i umor
- unutarnja krvarenja - nedostatak askorbinske kiseline smeta sintezu u vezivnim tkivima i kao poslijedicu ima lomljivost vezivnih tkiva i pojačano propuštanje krvnih sudova
-
myositis i artritis su odgovorni za bolnu osjetljivost udova i oticanje zglobova
- životinje leže sa raširenim nogama na strani
- poremećaj u rastu dlake
- usporeno zacjelivanje rana
- rasparani uglovi ustiju (ekcem)
- upale zglobova i mišića
- ubrzano starenje
- depresije
- poremećaj u rastu (i kostiju) kod mladih životinja
- loše zarastanje rana
- spolni organi mogu zakržljati
- pojačan osjećaj hladnoće
Umjesto dodavanja umjetnih, vitaminskih kapi, bolje bi bilo odmah pripaziti na uravnoteženu ishranu. Zamorčići, koji dobivaju dovoljne količine svježe hrane, ne trebaju dodatak C-vitamina. Vitamin C koji dobe preko hrane se u svakom slučaju najbolje u organizmu apsorbira.
Umjetni vitamin C u vodi se ne može točno dozirati, te se mora izbjegavati njegovo dodavanje.
Vitaminom C su najbogatije slijedeće namirnice (sortirane od najviše količine C-vitamina prema nižoj): šipak, koprive, peršin, paprika, brokula, komorač, kivi, jagode i naranče.
Vitamin C zimi
Upravo zimi se mora paziti da zamorčići putem svježe hrane i dalje dobivaju dovoljno C-vitamina. Kako se u zimskim mjesecima mora posegnuti za povrćem uzgojenim u stakleniku, to može biti otežano. Ako primjetite bilo koje naznake nedostatka C-vitamina kod svojih ljubimaca, odmah se posavjetujte sa veterinarom. Za zamorčiće se može u nuždi posegnuti i za C-vitaminskim preparatima iz humane medicine, koji se mogu dobiti u apoteci.
Odrastao zamorčić treba dnevno između 10 i 20 mg vitamina C. U držanju zamorčića u stanu to iznosi odprilike 10mg, u držanju vani ca 15mg, a skotne ženke trebaju ca 20mg. Kako bi životinjama osigurali potrebnu količinu vitamina C, možemo na osnovu ove tabele iskombinirati optimalnu količinu hrane koja bi zadovoljila njihove potrebe za C vitaminom. Imajte na umu da namirnice kad stoje gube jedan dio vitamina, a zimi je prosječno količina vitamina C u namirnicama smanjena za 1/3. Svi podaci su prosječni podaci, jer variraju ovisno o vrsti skladištenja, samoj vrsti namirnice (različite vrste mrkve, različite vrste jabuka i t.d.) i porijeklu iste. Složiti ćete se samnom da dodavanje C-vitamina kod optimalnog kombiniranja namirnica na osnovu ove tabele neće biti potrebno, iako ga svuda preporučuju. Predoziranje umjetnim C-vitaminom može zapravo biti vrlo štetno - zakiseliti urin, izazvati promjene na očima zaključno sa okoštavanjem ciliarnog tijela, pogoršati postojeću artrozu u koljenima, dovesti do oštećenja bubrega i iritacije na koži (naročito u predjelu usta, jer prezakiseljena hrana nagriza kožu, u tako oštećenu kožu se uvuku bakterije i onda se stvaraju kraste i infekcije - prezakiseljena hrana nije jedina uzrok tome, već stres i pad imuniteta, a kiselost samo potpomaže).
Ukoliko je ipak potrebno dodavati umjetni C-vitamin, kao, skotnim ženkama ili oboljelim jedinkama, čija dnevna potreba za C-vitaminom iznosi 20 mg/kg (20 mg na 1 kg tjelesne težine), onda ga je potrebno substituirati preko vode za piće. Zbog nestabilnosti C-vitamina preporučuje se za 50-100 mg askorbinske kiseline dodati 100mg stabilizirajuće limunske kiseline na 100 ml vode za piće.
U ljetnim mjesecima su trava i zelenilo dovoljan izvor C-vitamina.
Kalcij : fosfor omjer u hrani bi morao biti u odnosu 1,5 : 1. Kod životinja sa već oštećenim bubrezima može povišeni unos kalcija dovesti do kamenca u mjehuru i bubrezima.
U tabeli se također nalaze i nepodobne namirnice. Imajte na umu činjenicu da svaka namirnica, kod jednoličnog i pretjerano jednostranog hranjenja može dovesti do teških zdravstvenih poremećaja. Najvažnije od svega je kombinirati i svakodnevno ponuditi različite namirnice.
Ako kod namirnice stoji "-" to znači da jednostavno količine vitamina C, kalcij i fosfor nisu poznati i treba je koristiti u okvirima normalnog hranjenja.
Samo po sebi je razumljivo da namirnice ne smiju biti špricane.
Idi direktno na: povrće, voće, mirodije, grančice
Legenda značenja boja:
Skoro svakodnevno |
Često, 2-4 puta na tjedan |
Povremeno,
1-2 puta na tjedan |
Rijetko i malo, 1-2 puta na mjesec |
|
Vrsta hrane |
Ugljikohidrati |
Vitamin C |
Kalcij |
Fosfor |
|
|
g / 100g |
mg / 100g |
mg / 100g |
mg / 100g |
Informacije |
|
- |
5 |
12 |
20 |
Biljka, zeleno, sadrži Solanin, kao i nezreli plod - dozvoljeno davati samo zreli plod bez zelenog (kuhanje ne uklanja solanin) |
|
- |
50 |
125 |
55 |
|
|
- |
49 |
20 |
54 |
oprezno hraniti, ukoliko je životinja sklona nadimanju, ne davati jer uzrokuje stvaranje plinova. Ako se prije davanja drži 2 dana u hladnjaku, navodno je lakše probavljiv. Vanjski, oštećeni listovi se odstrane, prije hranjenja oprati
Vidi pod: zeljanice |
|
- |
110 |
100 |
80 |
Jača imunitet. Vidi pod cvjetača i pod zeljanice |
Artičoka
|
|
11,7 |
44 |
90 |
|
|
- |
10 |
20 |
23 |
Visoki udio Oxalne kiseline u vanjskim listovima. Vrijedi kao kod ostalih salata: sadrže visoki postotak Nitrata. Sadržaj nitrata u salatama pak ovisi o vanjskim uvjetima: godišnjem dobu, periodu berbe, porijeklu i sl., tako da ih se ne može generalizirati. Nitrat nije otrovan, on je predstupanj organizmu otrovnom Nitritu. U tijelu mikroorganizmi razgrade Nitrat u Nitrit. U manjim količinama nije štetan i svakodnevno hranjenje jednim ili dva listića salate po životinji ne može štetiti.
Vanjske listove je potrebno ukloniti, listove prije hranjenja dobro oprati, tvrda sredina se ne daje već se ukloni. Ukoliko životinja ima probavne probleme, salate se izbjegavaju.
Vidi pod salate
|
|
- |
35 |
40 |
30 |
|
|
1,7 |
3,9 |
19 |
20 |
|
|
0,3 |
10 |
50 |
60 |
Visoki udio minerala kao Kalij, Fosfor, Kalcij i željezo, kao i vitamini A, B i C, sadrži inulin koji djeluje na žuč i izbacivanje urina kao i na poticaj apetita. Ostale informacije vidi pod salate |
|
- |
8 |
19 |
40 |
Slobodno se daje, na početku polaganije privikavati životinju jer u velikim količinama, ako zamorčić nije na njega naviknut, može izazvati proljev. |
|
0,7 |
30 |
30 |
49 |
|
|
2,9 |
93 |
100 |
51 |
Čvor stabiljaka i zeleno djeluju povoljno kod probavnih smetnji, visoki udio minerala i vitamina, može lagano ofarbati urin. |
|
- |
110 |
210 |
80 |
Dobar izvor vitamina i minerala za zdravu zimsku prehranu. Vidi pod: zeljanice |
|
2,0
sušeni: 71,0 |
10 |
20 |
24 |
Sve vrste krastavaca su dozvoljene. U jako velikim količinama dovodi do mekane stolice. |
|
1,0 |
14 |
35 |
30 |
|
|
4,8 |
64 |
70 |
50 |
Listovi se mogu davati, ali samo dobro oprani. Vidi pod: Cvjetača
Vidi pod: zeljanice |
|
12,6
sušena: 78,0 |
18 |
25 |
30 |
Sve sorte koje su i za ljudsku prehranu su dobre i za zamorčiće. Ukrasne, naravno, ne.
Koštice ne hraniti. |
|
- |
35 |
100 |
40 |
|
|
5,2
sušena: 37,5 |
7 |
40 |
30 |
Listovi i korijen - mrkva u većim količinama može ofarbati urin narančasto. Sadrži dosta šećera pa pretilim životinjama ne pretjerano davati.
Više informacija o mrkvi: Mrkva, ipak ne tako nezdrava
|
|
- |
17 |
50 |
70 |
Sličan mrkvi, vidi pod mrkva
sušeni korijen narezan na kockice se zimi može davati u malim količinama kao poslastica
Listovi i korijen su jestivi, kao kod mrkve |
|
žuta: 4,9
zelena: 2,9
crvena: 6,7 |
Crvena: 150
Žuta: 294
Zelena: 192
|
Crvena: 15
Žuta: 51
Zelena: 10
|
Crvena: 35
Žuta: 26
Zelena: 25
|
Peteljku i nezrele dijelove odstraniti jer sadrže Solanin. Ljute sorte ne davati.
Crvena ima dosta šećera. |
Korijander, listovi
|
- |
6,8 |
17 |
18 |
|
|
5,7
sušeni: 9,9 |
41 |
60 |
60 |
Sve vrste peršina spadaju u kvalitetnu zimsku hranu |
|
- |
- |
- |
- |
Šampinjoni se dobro podnose, ali ne spadaju u hranu za zamorčiće |
|
3,9 |
22 |
100 |
40 |
Sadrži puno Omega 3 masnih kiselina kao Vitamin B1, B2 i B6 |
|
- |
- |
- |
- |
Lišće rado jedu, ali se smiju davati u malim količinama jer imaju sastojke ( Senf ulje - glukosid) koji mogu nadraživati dišne puteve |
|
- |
24 |
36 |
45 |
Bogata vitaminima, vidi pod Cikorija i pod salate |
Batata (slatki krumpir)
|
|
17,1 |
17 |
55 |
Ima dosta šećera, samo povremeno davati |
|
- |
49 |
20 |
54 |
Vidi pod: Cvjetaća |
|
4,8
sušena: 42,1 |
5,1 |
25 |
38 |
Zbog visoke količine Oxalne kiseline dozvoljene su samo jako male količine - farba urin i izmet crveno!
|
Cikla, listovi
|
- |
- |
- |
- |
Bogati mineralima i vitaminima |
|
- |
15 |
160 |
52 |
Sadrži jako visoke koncentracije Nitrata, ulja senfa, spada u rod kupusa, a ne salata, te je samo u malim količinama dozvoljena |
|
2,2
sušeni: 19,5 |
9 |
70 |
90 |
Korijen celera dobro oprati ili, još bolje, oguliti. Obje vrste celera se mogu zajedno sa listovima hraniti. |
|
- |
21 |
22 |
52 |
Šparoga je diuretik i daje se rijetko u samo malim količinama, ali treba paziti da životinja ima dovoljno vode za piti |
|
- |
38 |
50 |
30 |
Hranjiva i bogata vitaminima zimska hrana |
|
- |
4 |
50 |
75 |
Samo oguljena u malim količinama davati, djeluje kao diuretik |
|
2,8
sušena: 57,1 |
22 |
13 |
25 |
Zelene dijelove ukloniti, stabiljka i listovi su otrovni, paradajz može u većim količinama dovesti do proljeva |
|
3,9
sušeni: 19,0 |
4 |
10 |
78 |
Dozvoljeni su svi dijelovi biljke (listovi, cvijetovi). Korijen bi trebao biti rijeđe na jelovniku jer spada u jaku hranu te sadrži teško probavljiva vlakna i može dovesti do probavnih smetnji (proljev i nadimanje). Korijen se smije tek nakon prvog mraza brati i prije hranjenja dulje vrijeme držati na hladnom. |
|
2,2
sušena: 78,0 |
16 |
23 |
23 |
ne vole je svi zamorčići |
|
- |
12 |
5 |
120 |
Listovi su svježi ili sušeni slasni i zdravi (nešpricani!). Klipovi se smiju samo rijetko davati jer jako debljaju |
Po zdravlje opasno povrće: |
Lukovičasto povrće kao poriluk, kapula, vlasac nisu poželjni, a ukoliko se ipak daju onda samo u jako malim količinama.
Mahunarke (mahune, grah, grašak, leća, bob) mogu sirovi voditi nadimanju, sirove su otrovne, eventualno same mahune se smiju povremeno u malim količinama dati. Sirovi krumpir sadrži teško probavljiva vlakna, zeleni dijelovi i izbojci su otrovni. Rotkva i sl. su pre ljute jer sadrže ulja senfa glykoside, listovi se smiju davati - vidi gore. Rabarbara je zbog svojeg visokog sadržaja Oxalne kiseline nepoželjna.
Krumpir, teško probavljiv zbog škroba. Đumbir i hren - ne spadaju u hranu za zamorčiće.
|
|
|
|
Vitamin C
mg / 100g |
Kalcij
mg / 100g
|
Fosfor
mg / 100g
|
Informacije
(samo u malim količinama hraniti u vidu poslastice) |
|
|
10 |
7 |
10 |
Koštice sadrže plavu kiselinu - ne hraniti u slučaju ekcema na ustima |
|
|
11 |
8 |
28 |
Jako rijetko u samo malim količinama, mogu izazvati začep, imaju visoku količinu šećera |
|
|
4,5 |
9 |
15 |
Jako rijetko, preslatke i mogu zajedno s vodom dovesti do proljeva |
|
|
17 |
45 |
30 |
- |
|
|
13 bobica 0,2 |
8 bobica 10 |
13 bobica 8 |
Zbog flavanola, antioksidanta djeluju brusnice protuupalno na sluznicu u ustima, želucu i mjehuru. Kod životinja koje su sklone upalama mjehura, mogu se preventivno davati. |
|
|
60 |
25 |
25 |
Listovi se također mogu davati |
Ogrozd
|
|
6,9 |
6 |
7 |
U malim količinama |
|
|
426 |
169 |
1250 |
Svježi ili sušeni, daje se bez koštica |
|
|
22 |
10 |
13 |
Samo jedna do dvije na tjedan, listovi i grančice se također smiju davati |
|
|
17 |
44 |
30 |
Samo jedna do dvije bobice na tjedan |
|
|
177 |
46 |
40 |
Samo jedna do dvije bobice na tjedan, listovi i grančice se također smiju davati |
|
|
80 |
34 |
30 |
Rijetko davati, voćna kiselina nadražuje kožu i zakiseljava urin |
Mango
|
|
27,7 |
10 |
11 |
Jako bogat šećerom |
|
|
6 |
10 |
11 |
Rijetko davati, samo kao poslasticu, previsoka količina šećera
Kora je isto jestiva |
|
|
30 |
35 |
20 |
Vrlo rijetko davati, voćna kiselina nadražuje kožu i zakiseljava urin |
|
|
50 |
40 |
22 |
Vidi pod: Mandarine |
|
|
bijelo i crno
4 |
crno: 4
bijelo: 19 |
crno: 16
bijelo 22 |
samo kao poslasticu, bez koštice! Ovojnica sadrži puno gorke-kiseline |
Grožđice bez koštica
|
|
0,1 |
3 |
5 |
Dodani šećeri i konzervansi |
|
|
30 |
10 |
18 |
Rijetko davati, samo kao poslasticu, jer slatko voće dovodi do dijabetesa |
Ananas
|
|
36,2 |
13 |
8 |
Jako bogat šećerom |
Marelica
|
|
10 |
13 |
23 |
Jako bogata šećerom |
Breskva
|
|
6,6 |
6 |
20 |
Jako bogata šećerom |
Šljiva
|
|
17 |
6 |
16 |
Jako bogata šećerom |
Smokve, svježe
|
|
1 |
18 |
7 |
Jako bogate šećerom |
Smokve, sušene, nekuhane
|
|
0,1 |
14 |
6 |
Bez dodatka šećera i prirodno sušene |
Nepreporučeno voće
(u većim količinama može dovesti do po zdravlje opasnih šteta) |
Koštunjićavo voće kao trešnje, breskva, šljiva, nektarina i t.d., sadrže previše šećera i mogu u većim količinama zajedno s vodom dovesti do jakog proljeva, koštice sadrže manje količine plave kiseline i ne smiju se nikako davati. Egzotično voće kao papaya, cherimoya, curuba, nar (mogranj), kumkvat, lichi, mango i sl. mogu dovesti do teških probavnih smetnji i moraju se izbjegavati. Neke avokado sorte su teško otrovne za zamorčiće i sve avokado sorte u još nezrelom stanju vode do proljeva. |
|
|
g / 100g |
Vitamin C,
svježi/sasušeni
mg/100g |
Kalcij,
svježi/sasušeni
mg/100g |
Fosfor,
svježi/sasušeni
mg/100g |
Ukoliko ne stoji drugačije, dozvoljeno u svježem ili sasušenom obliku |
|
|
- |
- |
- |
Smije se davati samo pravi bambus. Druge sorte mogu biti otrovne |
|
5,3 |
10,7/61 |
86/369 |
490/2113 |
Djeluje protiv grčeva, za opuštanje, podražaj apetita i smirujuće. |
|
|
svježi: 45 |
svježi: 150 |
Svježi: 50 |
Visoki sadržaj Thujona, davati rijetko |
|
|
- |
- |
- |
Visoki sadržaj proteina, jedu ga radije osušenog |
|
|
11 |
272 |
24 |
Specijalna začinska biljka |
|
|
35 |
93 |
53 |
U velikim količinama šteti jetri |
|
|
- |
- |
- |
Djeluje protuupalno i smiruje probavne smetnje |
|
|
sušena: 377,4 |
sušena: 1078 |
sušena: 647 |
Bolje je davati u sušenom stanju, djeluje kao diuretik i snizuje krvni tlak |
|
|
185 |
230 |
79 |
Sadrži za dišne puteve nadražujuća senf-ulja te se u samo malim količinama preporučuje, djeluje povoljno na apetit, metabolizam i kao diuretik |
|
7,9 |
50/116,8 |
230/1343 |
85/496 |
Djeluje povoljno na apetit, poboljšava probavu, smiruje nadimanje i poboljšava laktaciju |
|
|
- |
- |
- |
Jača, navodno, imunitet |
|
4,9 |
87 |
190 |
88 |
Potiče probavu, pospješuje ozdravljenje dišnih puteva |
|
|
35/152 |
100/1090 |
35/381 |
- |
|
|
201 |
230 |
88 |
Ima okus lagano po peršinu, stabiljka trokutasta. Ima otrovnu zamjenu: stabiljka je crveno-flekave boje i bodljikava. |
|
|
114 |
80 |
72 |
Životinje polagano na svježu travu privikavati, jednom priviknute može se trava uvijek u svim količinama ponuditi. |
Zelene žitarice
|
|
- |
- |
- |
Razlicite vrste žitarica u zelenom stanju se mogu ponuditi kao zelena hrana |
|
|
- |
- |
- |
- |
|
|
- |
- |
- |
Listovi i cvijetovi se mogu ponuditi svježi i sušeni |
|
|
- |
- |
- |
Skotnim ženkama NE davati jer izaziva trudove, zaustavlja krvarenja |
|
4,9 |
104 |
320 |
51 |
Smiruje upalne procese, u većim količinama može oštetiti jetru |
|
4,9 |
189 |
190 |
116 |
Djeluje pozitivno na probavne smetnje i bolesti oboljenja dišnih puteva - i u obliku čaja |
|
|
36/65 |
400/1819 |
50/227 |
|
|
|
- |
- |
- |
Žuta, Bijela i Crvena djetelina se u manjim količinama dobro podnose. Za vrijeme cvjetanja sadrže manju količinu cyanogene glycoside. Mlada djetelina u većim količinama izaziva gasove i nadimanja te može dovesti do proljeva. |
|
|
- |
- |
- |
Cijela biljka je pogodna za hranjenje |
|
9,4 |
30/82,2 |
170/1164 |
70/479 |
Djeluje kao diuretik, djeluje povoljno na apetit, može ofarbati urin lagano crveno. |
|
2,0 |
8/- |
450/950 |
62/250 |
Zbog visoke količine bjelančevina u sebi, veže kalcij u tijelu. Svježa je visoko vrijedna hrana, osušena se smije davati samo u manjim količinama. |
|
6,8 |
10/50 |
350/2000 |
50/300 |
Cvijetovi sadrže i do 4% eteričnih ulja |
|
4,9 |
178 |
200 |
95 |
|
|
5,2 |
45/126,7 |
150/1056 |
50/352 |
Djeluje protiv grčeva, jača želudac, pospješuje kod plinova i nadimanja |
|
9,9 |
10/60 |
264/1576 |
34/200 |
Pomaže kod probavnih smetnji, navodno kod kokcidioze |
|
7,9 |
160/472,8 |
250/1847 |
130/960 |
Ne davati skotnim ženkama, izaziva trudove, djeluje kao diuretik
smanjeno hraniti zamorčićima koji imaju kamence ili talog, zbog visoke koncentracija kalcija! |
|
5,0 |
45 |
150 |
50 |
Smiruje grčeve, pomaže pri probavnim smetnjama, poboljšava cirkulaciju i potiče rad žući |
|
|
- |
- |
- |
Djeluje smirujuće |
Listovi ruže
|
|
- |
- |
- |
Listovi i cvijetovi bez trnja, ali samo iz vlastitoga vrta, nikako kupovne ruže, bez obzira gdje kupljene! |
|
|
10/61 |
221/1280 |
12/70 |
Zbog visokog udjela eteričnih ulja, samo u malim količinama ponuditi |
|
|
50/243,4 |
50/609 |
70/852 |
|
|
|
- |
- |
- |
Pomaže kod gubitka apetita, bubrežnih i mjehurnih tegoba. Oprez: ima otrovnu zamjenu! Otrovne biljke imaju neugodan miris, neotrovna vrsta miriši aromatično. |
|
|
- |
- |
- |
Samo stabiljka i listovi cvijetova, sjemenke u jako malim količinama |
|
4,9 |
- |
- |
- |
Smiruje upale i probavne smetnje, pomaže kao čaj kod prehlada, pomaže u ispiranju kod bubrežnih i oboljenja mjehura |
|
|
9/50 |
300/1800 |
35/200 |
Ima jako puno vrsta majčine dušice. Dobro se podnosi Thymus vulgaris. Zbog velike količine eteričnih ulja, davati u malim količinama. |
|
|
270 |
320 |
125 |
Opasno: ima otrovnih vrsta koje se lako zamijene! |
|
7,1 |
5 |
270 |
15 |
Bolje se podnosi od kadulje za kuhanje i čaj |
|
- |
- |
- |
- |
Protiv nadimanja, za jačanje apetita, protiv grčeva
Svježi se smije neograničeno davati. Sušeni po zamorčiću najviše jedna puna šaka na tjedan. |
Otrovne biljke |
Agava, Aloa Vera, alpska ljubičica, amarilis, anthuria, arum, azaleja, planinski lovor, plava kiša (wisteria), šimšir, anemone, helleborus, bršljan, tisa, aconitum, rhus typhina, geranije, pelargonije, dracaena, zmajevac, lovor višnja, bazga, tulipan, zumbul, kala, drvo života, ligusta, ljiljan, loničera, lupina, maćuhice, narcise, oleandar, jaglac, ivančica, kiselica, visibaba, ljetni jorgovan, sve vrste mlječika i t.d. |
|
|
Ako nije drugačije navedeno, listovi i cvijetovi se mogu također dati - svježi ili sasušeni |
|
Bez pupoljaka i cvijetova - samo u malim količinama
|
|
Neograničeno
|
|
Listovi djeluju diuretski
|
|
Neograničeno |
|
|
|
Samo u malim količinama |
|
Nisu sve vrste jasena podobne, plodovi/bobice i pupovi nisu dozvoljeni |
|
Zbog visoke koncentracije eteričnih ulja, samo u malim količinama |
|
Neograničeno |
|
Neograničeno |
|
Neograničeno |
|
Vidi pod: Smreka |
|
Nije podobna za svaki dan, povremeno dozvoljena |
|
Listovi su jaki diuretik - samo u malim količinama |
|
Samo u malim količinama |
|
Nije podobna za svaki dan, povremeno dozvoljena |
|
Samo u malim količinama |
Nepodobna stabla: |
Nažalost postoji još uvijek krivo mišljenje da se grančice i listovi koštunjićavog voća, zbog sadržaja plave kiseline ne smiju hraniti. Jedna mala količina te kiseline je sadržana u samoj koštici, ali je grančice i listovi ne sadrže. Listovi tih stabala smiju biti na jelovniku rijetko. Tuje, čempresi i tise su jako otrovni. Kesten sadrži supstance koje nadražuju probavni trakt te je zabranjen. Hrast ima veliki postotak tanina, pa je otrovan. Kesten, orah i hrast su zabranjeni, osim u medicinske svrhe. |
|
|
|
|
|