Mrkva, nije tako nezdrava?
Od nedavno se proširilo mišljenje da se mrkva sastoji samo od šećera i da za prehranu životinja nije podobna. Ovo mišljenje je grozno pojednostavljeno i nadamo se ovdje malo prosvijetliti tu temu.
Prosječni sadržaj 100g mrkve (naravno da se vrijednosti mijenjaju ovisno o tome gdje se mrkva uzgaja, vrsti mrkve i godišnjem dobu):
| Glavni sastojci: |
|
| Voda 88,2gg |
Bjelančevine 1,0 g |
| Masnoće 0,2 g |
Ugljikohidrati 5,2 g |
| Balastne tvari 3,4 g |
Minerali 0,9g |
| Vitamini: |
|
| Vitamin A 1833 µg |
Vitamin E 0,6 mg |
| Vitamin K 80 µg |
Vitamin B1 70 µg |
| Vitamin B2 55 µg |
Vitamin B3 580 µg |
| Vitamin B5 270 µg |
Vitamin B6 95 µg |
| Vitamin B9 8 µg |
Biotin 5µg |
| Vitamin C 7 µg |
|
| Aminokiseline: |
|
| Arginin 40 mg |
Histidin 15 mg |
| Isoleucin 45 mg |
Leucin 40 mg |
| Lysin 45 mg |
Methionin 8 mg |
| Phenylalanin 30 mg |
Threonin 35 g |
| Tryptophan 10 mg |
Tyrosin 16 mg |
| Valin 40 mg |
|
| Minerali: |
|
| Natrij 60 mg |
Kalium 290 mg |
| Magnezij 18 mg |
Calcium 40 mg |
| Mangan 210 µg |
Eisen 2 mg |
| Bakar 130 µg |
Cink 640 µg |
| Fosfor 35 mg |
Chlorid 60 mg |
| Fluorid 25 µg |
Jodid 15 µg |
| Ugljikohidrati: |
|
| Glukoza 1632 mg |
Fruktoza 1,320 mg |
| Saharoza 1,680 mg |
|
| Lipidi: |
|
| Linol kiselina 105 mg |
Linolen kiselina 10 mg |
| Ostalo: |
|
| Jabučna kiselina 295 mg |
Osalna kiselina 6 mg |
| Limunska kiselina 50 mg |
|
Svakako se prvo može uočiti visoki udio vode. Međutim, unos tekućine preko povrća je u svakom slučaju poželjan. Tekućina koja je vezana za ćelije se na taj način ravnomjerno unosi. Tekućina osigurava dobru izmjenu tvari i olakšava izbacivanje kalcija i otrovnih tvari iz organizma.
Kao slijedeće se može uočiti udio ugljikohidrata. Pojednostavljeno rečeno je to sadržaj šećera - ali šećer nije jednako šećer. Količina šećera u mrkvi se, kao što tabela gore pokazuje, sastoji od: fruktoze 1,320 mg, saharoze 1,680 mg i glukoze 1,632 mg.
Sa tim omjerima je šećer opet vrlo uravnotežen. Glukoza se u crijevima rano apsorbira i pruža životinjama energiju. Fruktoza se djelomično apsorbira, a saharoza tek dalje u crijevu. Stoga su mrkve za kuniće i zamorčiće upravo zimi vrlo dobri izvori energije jer pružaju šećer, koji je u svih živih bića "gorivo", za dulji period. Osim toga pruža mrkva i idealan omjer kalcija i fosfora, te različite vitamine i elemente u tragovima.
Kod svih vrsta životinja je mrkva idealan i zdrav izvor energije za životinje koje su podhranjene. Pretile životinje bi trebale dobivati mrkvu samo u malim porcijama, iako bi kod svih glodavaca, prije mrkve, prvo trebalo racionalizirati i reducirati orašaste plodove i sjemenke!
Usporedbe:
Uspoređena sa ostalim (najčešće deklariranim kao zdravim) vrstama povrća i začinskim biljkama, udio ugljikohidrata nije pretjerano visok - ili, da li ste znali da najomiljeniji maslačak ima između 6 i 9g, komorač ~8,2g i oregano ~8g, paprena metvica 5g ugljikohidrata? Jedva spominjan, ali naročito kvalitetan, pastrnjak, ima 11,3g ugljikohidrata.
A kako to izgleda sa često kao poslasticu preporučenom jabukom i prije svega svim proizvodima koji su načinjeni od jabuke? Svježa jabuka bi trebala biti zaista smo rijetko poslastica, jer ona ima slijedeće sastojke:
fruktozu 5,738 g, saharozu 2,549 g, sorbit 0,514 g, glukozu 2,035 g.
Sasušena ili peletirana ima slijedeće vrijednosti: fruktoza 30,762 g, saharoza 13,663 g, sorbit 2,755 g, glukoza 10,908 g i da se u tom obliku bolje ne daje ljubimcima, bi dosad trebalo biti svakome vlasniku već jasno :)
| |
