Lista začinskog bilja
Kalcij : fosfor omjer u hrani bi morao biti u odnosu 1,5 : 1. Kod životinja sa već oštećenim bubrezima može povišeni unos kalcija dovesti do kamenca u mjehuru i bubrezima.
U tabeli se također nalaze i nepodobne namirnice. Imajte na umu činjenicu da svaka namirnica, kod jednoličnog i pretjerano jednostranog hranjenja može dovesti do teških zdravstvenih poremećaja. Najvažnije od svega je kombinirati i svakodnevno ponuditi različite namirnice.
Ako kod namirnice stoji "-" to znači da jednostavno količine vitamina C, kalcij i fosfor nisu poznati i treba je koristiti u okvirima normalnog hranjenja.
Samo po sebi je razumljivo da namirnice ne smiju biti špricane.
Legenda značenja boja:
| Skoro svakodnevno |
Često, 2-4 puta na tjedan |
Povremeno,
1-2 puta na tjedan |
Rijetko i malo, 1-2 puta na mjesec |
|
| |
|
g / 100g |
Vitamin C,
svježi/sasušeni
mg/100g |
Kalcij,
svježi/sasušeni
mg/100g |
Fosfor,
svježi/sasušeni
mg/100g |
Ukoliko ne stoji drugačije, dozvoljeno u svježem ili sasušenom obliku |
|
|
- |
- |
- |
Smije se davati samo pravi bambus. Druge sorte mogu biti otrovne |
|
5,3 |
10,7/61 |
86/369 |
490/2113 |
Djeluje protiv grčeva, za opuštanje, podražaj apetita i smirujuće. |
|
|
svježi: 45 |
svježi: 150 |
Svježi: 50 |
Visoki sadržaj Thujona, davati rijetko |
|
|
- |
- |
- |
Visoki sadržaj proteina, jedu ga radije osušenog |
|
|
11 |
272 |
24 |
Specijalna začinska biljka |
|
|
35 |
93 |
53 |
U velikim količinama šteti jetri |
|
|
- |
- |
- |
Djeluje protuupalno i smiruje probavne smetnje |
|
|
sušena: 377,4 |
sušena: 1078 |
sušena: 647 |
Bolje je davati u sušenom stanju, djeluje kao diuretik i snizuje krvni tlak |
|
|
185 |
230 |
79 |
Sadrži za dišne puteve nadražujuća senf-ulja te se u samo malim količinama preporučuje, djeluje povoljno na apetit, metabolizam i kao diuretik |
|
7,9 |
50/116,8 |
230/1343 |
85/496 |
Djeluje povoljno na apetit, poboljšava probavu, smiruje nadimanje i poboljšava laktaciju |
|
|
- |
- |
- |
Jača, navodno, imunitet |
|
4,9 |
87 |
190 |
88 |
Potiče probavu, pospješuje ozdravljenje dišnih puteva |
|
|
35/152 |
100/1090 |
35/381 |
- |
|
|
201 |
230 |
88 |
Ima okus lagano po peršinu, stabiljka trokutasta. Ima otrovnu zamjenu: stabiljka je crveno-flekave boje i bodljikava. |
|
|
114 |
80 |
72 |
Životinje polagano na svježu travu privikavati, jednom priviknute može se trava uvijek u svim količinama ponuditi. |
Zelene žitarice
|
|
- |
- |
- |
Razlicite vrste žitarica u zelenom stanju se mogu ponuditi kao zelena hrana |
|
|
- |
- |
- |
- |
|
|
- |
- |
- |
Listovi i cvijetovi se mogu ponuditi svježi i sušeni |
|
|
- |
- |
- |
Skotnim ženkama NE davati jer izaziva trudove, zaustavlja krvarenja |
|
4,9 |
104 |
320 |
51 |
Smiruje upalne procese, u većim količinama može oštetiti jetru |
|
4,9 |
189 |
190 |
116 |
Djeluje pozitivno na probavne smetnje i bolesti oboljenja dišnih puteva - i u obliku čaja |
|
|
36/65 |
400/1819 |
50/227 |
|
|
|
- |
- |
- |
Žuta, Bijela i Crvena djetelina se u manjim količinama dobro podnose. Za vrijeme cvjetanja sadrže manju količinu cyanogene glycoside. Mlada djetelina u većim količinama izaziva gasove i nadimanja te može dovesti do proljeva. |
|
|
- |
- |
- |
Cijela biljka je pogodna za hranjenje |
|
9,4 |
30/82,2 |
170/1164 |
70/479 |
Djeluje kao diuretik, djeluje povoljno na apetit, može ofarbati urin lagano crveno. |
|
2,0 |
8/- |
450/950 |
62/250 |
Zbog visoke količine bjelančevina u sebi, veže kalcij u tijelu. Svježa je visoko vrijedna hrana, osušena se smije davati samo u manjim količinama. |
|
6,8 |
10/50 |
350/2000 |
50/300 |
Cvijetovi sadrže i do 4% eteričnih ulja |
|
4,9 |
178 |
200 |
95 |
|
|
5,2 |
45/126,7 |
150/1056 |
50/352 |
Djeluje protiv grčeva, jača želudac, pospješuje kod plinova i nadimanja |
|
9,9 |
10/60 |
264/1576 |
34/200 |
Pomaže kod probavnih smetnji, navodno kod kokcidioze |
|
7,9 |
160/472,8 |
250/1847 |
130/960 |
Ne davati skotnim ženkama, izaziva trudove, djeluje kao diuretik
smanjeno hraniti zamorčićima koji imaju kamence ili talog, zbog visoke koncentracija kalcija! |
|
5,0 |
45 |
150 |
50 |
Smiruje grčeve, pomaže pri probavnim smetnjama, poboljšava cirkulaciju i potiče rad žući |
|
|
- |
- |
- |
Djeluje smirujuće |
Listovi ruže
|
|
- |
- |
- |
Listovi i cvijetovi bez trnja, ali samo iz vlastitoga vrta, nikako kupovne ruže, bez obzira gdje kupljene! |
|
|
10/61 |
221/1280 |
12/70 |
Zbog visokog udjela eteričnih ulja, samo u malim količinama ponuditi |
|
|
50/243,4 |
50/609 |
70/852 |
|
|
|
- |
- |
- |
Pomaže kod gubitka apetita, bubrežnih i mjehurnih tegoba. Oprez: ima otrovnu zamjenu! Otrovne biljke imaju neugodan miris, neotrovna vrsta miriši aromatično. |
|
|
- |
- |
- |
Samo stabiljka i listovi cvijetova, sjemenke u jako malim količinama |
|
4,9 |
- |
- |
- |
Smiruje upale i probavne smetnje, pomaže kao čaj kod prehlada, pomaže u ispiranju kod bubrežnih i oboljenja mjehura |
|
|
9/50 |
300/1800 |
35/200 |
Ima jako puno vrsta majčine dušice. Dobro se podnosi Thymus vulgaris. Zbog velike količine eteričnih ulja, davati u malim količinama. |
|
|
270 |
320 |
125 |
Opasno: ima otrovnih vrsta koje se lako zamijene! |
|
7,1 |
5 |
270 |
15 |
Bolje se podnosi od kadulje za kuhanje i čaj |
|
- |
- |
- |
- |
Protiv nadimanja, za jačanje apetita, protiv grčeva
Svježi se smije neograničeno davati. Sušeni po zamorčiću najviše jedna puna šaka na tjedan. |
Otrovne biljke |
Agava, Aloa Vera, alpska ljubičica, amarilis, anthuria, arum, azaleja, planinski lovor, plava kiša (wisteria), šimšir, anemone, helleborus, bršljan, tisa, aconitum, rhus typhina, geranije, pelargonije, dracaena, zmajevac, lovor višnja, bazga, tulipan, zumbul, kala, drvo života, ligusta, ljiljan, loničera, lupina, maćuhice, narcise, oleandar, jaglac, ivančica, kiselica, visibaba, ljetni jorgovan, sve vrste mlječika i t.d. |
| |
|
Ako nije drugačije navedeno, listovi i cvijetovi se mogu također dati - svježi ili sasušeni |
|
Bez pupoljaka i cvijetova - samo u malim količinama
|
|
Neograničeno
|
|
Listovi djeluju diuretski
|
|
Neograničeno |
|
|
|
Samo u malim količinama |
|
Nisu sve vrste jasena podobne, plodovi/bobice i pupovi nisu dozvoljeni |
|
Zbog visoke koncentracije eteričnih ulja, samo u malim količinama |
|
Neograničeno |
|
Neograničeno |
|
Neograničeno |
|
Vidi pod: Smreka |
|
Nije podobna za svaki dan, povremeno dozvoljena |
|
Listovi su jaki diuretik - samo u malim količinama |
|
Samo u malim količinama |
|
Nije podobna za svaki dan, povremeno dozvoljena |
|
Samo u malim količinama |
Nepodobna stabla: |
Nažalost postoji još uvijek krivo mišljenje da se grančice i listovi koštunjićavog voća, zbog sadržaja plave kiseline ne smiju hraniti. Jedna mala količina te kiseline je sadržana u samoj koštici, ali je grančice i listovi ne sadrže. Listovi tih stabala smiju biti na jelovniku rijetko. Tuje, čempresi i tise su jako otrovni. Kesten sadrži supstance koje nadražuju probavni trakt te je zabranjen. Hrast ima veliki postotak tanina, pa je otrovan. Kesten, orah i hrast su zabranjeni, osim u medicinske svrhe. |
| |
|
| |
|
