Kratki pregled probavnog sistema zamorčića

Usna šupljina zamorčića se dijeli u dva dijela. U prednjem, glodarskom-dijelu se hrana sa prednjim zubima grubo usitni. Veliki nabori u obrazima, dijele zadnji dio za žvakanje. U njemu se hrana sa kutnjacima fino samelje i usitni. U ustima se hrana slinom natopi te dalje šalje u želudac kroz jednjak. U želucu (kapacitet odrasle životinje ca. 20-30 ml) se hrana pomiješa sa različitim enzimima i naslaže u slojevima. Želudac je jednokomorni, ima tanke zidove, te posjeduje slabu muskulaturu. Unutar 1-7 sati prelazi prerađena hrana u kašu, iz želuca u dvanaesterac (koji je 12 cm dug). U dvanaestercu se nalaze žučni kanal i izlazni kanal želučane žlijezde.

Crijevo zamorčića ima slabu muskulaturu. Kaša od hrane se ne pokreće, kao kod čovjeka mišićima, već je gura novo nadolazeća hrana. Zbog toga i ima poseba naziv "Stopfdarm" (njem.) - od gore mora nešto ući, kako bi dolje moglo izaći. To je i razlog zašto zamorčići nikada ne smiju biti "na tašte" (kako oni zbog nedostatka muskulature u želucu ne mogu povraćati, besmisleno je zamorčića imati na tašte).

Na dvanaesterac (Duodenum) se nadovezuje Jejunum i Ileum koji su zajedno 120 cm dugi. U njima se zbiva daljnji proces enzimskog dijeljenja hrane; slobodni dijelovi hrane se preuzimaju.

Nadovezujuće debelo crijevo (Colon) je vrlo specijalizirano za probavu celuloze. Slijepo crijevo zamorčića (Caecum) je ca 15 cm dugo. Leži zavrnuto (u obliku potkove), uz zid trbuha i dijeli se u 3 dijela. U slijepom crijevu se nalaze bakterije koje su zadužene za probavu i apsorpciju vitamina važnih za život. U slijepom crijevu se izmet obogati vitaminima i bjelančevinama. Predpostavlja se da zamorčići ovdje produciraju specijalni izmet, bogat vitaminima, iz slijepog crijeva, koji se vrlo malo optički razlikuje od normalnog izmeta (radi toga se ne može razlikovati da li se radi o izmetu iz slijepog crijeva ili normalnog, ali kako zamorčići izrazito selektiraju koji od njih će unijeti u sebe, predpostavlja se da se radi o izmetu iz slijepog crijeva). Ovaj izmet zamorčići preuzimaju direktno iz anusa. Pretežno se sastoji od anaerobnih i gram pozitivnih bakterija (Lactobacilli, Kokki).

U debelom crijevu (cca 80 cm dugom) preuzimaju se hranjive tvari, a voda se odvaja.

Cijeli probavni proces može trajati i 5 dana!

Izbacivanje otpadnih produkta izmjene tvari vrši se preko bubrega, mokraćnih puteva i mokraćnog mjehura.

Crijevna flora se sastoji najvećim dijelom iz gram pozitivnih bakterija. E.coli, ako su prisutne, onda samo u malim količinama. Stoga se crijevna flora vrlo lako može poremetiti davanjem pogrešnog antibiotika (coli-formne klice se mogu kod davanja jednostranih antibioza razantno razmnožiti), što dovodi do izbacivanja endo-toksina i resorpcije, te time do šoka i eventualne smrti.

S vremenom su zamorčići izgubili sposobnost sintetiziranja C-vitamina, pa su ovisni o svakodnevnom unosu od 10 mg na 1 kg tjelesne mase po danu (u skotnosti čak 30 mg / 1 kg tjelesne mase).